Izvješće UN-a o otpadnim vodama

Prema Un-ovom izvješću o gospodarenju vodom i otpadnim vodama vidi se napredak u postpanju s vodom.

”U svijetu u kojem raste potražnja za vodom te je njezina količina ograničena otpadne su vode vrijedni resursi”, kaže Guy Ryder, predsjedatelj UN za vode i generalni direktor Međunarodne organizacije rada. “Svatko može odigrati svoju ulogu kako bi se postigao cilj održivog razvoja – prepoloviti udio netretirane otpadne vode i povećati sigurnu ponovnu upotrebu vode do 2030. godine. Radi se o pažljivom upravljanju i recikliranju vode koja prolazi kroz naše domove, tvornice, farme i gradove – trebamo smanjiti korištenje vode i sigurno upotrijebiti više otpadne vode tako da ovaj dragocjeni resurs služi potrebama sve veće populacije i krhkog ekosustava.

“UN-ovo izvješće o gospodarenju vodom 2017. pokazuje da je poboljšano upravljanje otpadnim vodama kao i smanjenje zagađenja na izvoru, uklanjanje onečišćenja iz odvoda otpadnih voda, ponovna uporaba obnovljene vode i uporaba korisnih nusproizvoda. […] Poticanje društvenog prihvaćanja korištenja otpadnih voda ključno je za napredak ”  tvrdi glavni direktor UNESCO-a Irina Bokova u svom predgovoru Izvješću.

Ovo izvješće zaključuje da bi jednom tretirana, otpadna voda mogla biti neprocjenjiva u ispunjavanju rastuće potražnje za slatkovodnim i drugim sirovinama.

Izvor: http://www.unwater.org

Sastav vode za piće

Vodu često doživljamo kao jednostavnu i nimalo neobičnu tvar, no njezina svojstva pokazuju da je riječ o posebnome spoju koji omogućava život na zemlji.

Voda ima nekoliko jedinstvenih fizičkih svojstva:

  • ima visoku specifičnu toplinu. Specifična toplina je količina energije potrebna za promjenu temperature tvari. Budući da voda ima visoku specifičnu toplinu, može apsorbirati velike količine toplinske energije prije nego što postane vruća.
  • Voda u čistom stanju ima neutralan pH. Kao rezultat toga, čista voda nije ni kisela, niti osnovne. Voda pH mijenja kada se tvar otopi u njoj.
  • Voda, provodi toplinu lakše od drugih tekućina, osim žive zbog čega velike tekuće vodene površine, poput jezera i oceana imaju jedinstveni vertikalni profil temperature.
  • Molekule vode postoje u obliku tekućine na znatnom rasponu temperature od 0 – i 100 ° C. Ovaj raspon omogućuje molekulama vode da imaju tekući oblik na većini mjesta na našoj planeti.
  • Voda je univerzalno otapalo.
  • Voda ima visoku površinsku napetost. Drugim riječima, voda je ljepilo i elastična je, te ima tendenciju sakupljanja u kapi umjesto da se širi preko površine u obliku tankog filma. Ovo joj svojstvo omogućuje prijanjanje uz stranice okomitih struktura i suprotstvaljanje gravitacijskoj sili.

KEMIJSKA SVOJSTVA VODE:

Njezina svojstva proizlaze iz njezine kemijske formule H2O.
Molekula vode neobičnog je oblika s dva vodikova atoma na istoj strani atoma kisika pod kutem od 104,45 stupnjeva koji vodi daje sposobnost da „vezuje” za sebe i druge plohe. Vodikovi atomi stvaraju pozitivan električni naboj, a atom kisika stvara negativni naboj. Međusobno se privlače zbog čega se voda oblikuje u kapljice. Kemijska svojstva čine vodu bitnom za funkcioniranje živih bića, uključujući ljudska bića. Da bismo bili zdravi moramo je redovito unositi u organizam.

Njezina svojstva ovise o:

  • njezinom pH
  • alkalnosti
  • ukupnoj tvrdoći
  • prisustvu željeza, mangana,cinka, bakra, kroma, olovanitrata/nitritaarsena, fluorida, klorida te ukupnog i slobodnog klora.

Voda za piće smije sadržavati sljedeću maksimalnu razinu otopljenih tvari (mg/l):

Arsen 0,05 – može se nalaziti u prirodnim izvorima vode.
Kadmij 0,003 – upotrebljava se u proizvodnji čelika, plastike i baterija i ispušta se u okoliš kroz otpadne vode ili pare.
Olovo 0,01 – prisutno je u vodi prvenstveno u vodovodnim sustavima koji sadrže olovne cijevi.
Nitrat 50 – nalazi se u podzemnim i površinskim vodama kao REZULTAT ispiranja ili otjecanja s poljoprivrednog zemljišta ili onečišćenja iz ljudskih ili životinjskih otpada.
Nitriti, dušikasta kiselina 3
Živa 0.001 – koristi se u industrijama kao što su elektrolitička proizvodnja klora, u električnim aparatima, u dentalnih amalgamima i kao sirovina za razne živine spojeve; prirodno se nalazi u slatkovodnim i podzemnim vodama u anorganskom obliku.
Cijanidi 0,07 – mogu se naći u vodi za piće, prvenstveno kao posljedica industrijskog onečišćenja. Cijanidi su jaki otrovi i treba jako pažljivo rukovati s njima. Budući da su cijanidi soli cijanovodične kiseline, natrijev cijanid se također može dobiti taljenjem kalcijeva cijanamida (načinjenog od kalcijeva karbida) s natrijevim kloridom i ugljenom.

Antimon 0,02 – nastaje na cijevima i  popratnom materijalu u cijevima. Nije prirodno prisutan u sirovoj vodi.

U Hrvatskoj je kakvoća pitke vode propisana Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN. RH, br. 46/94) koji je usuglašen s istovrsnim pravilnicima Europske Unije. Ovim je pravilnikom propisana:

  • zdravstvena ispravnost vode koja služi za javnu vodoopskrbu stanovništva kao voda za piće ili za proizvodnju namirnica i pripremu hrane;
  • vrste, obim i standardni postupci analize uzoraka vode za piće;
  • učestalost i način uzimanja (uzorkovanje) vode za piće.

Sastav pitke vode utvrđuje se analizom koja obuhvaća:

  • organoleptičke i fizikalno-kemijske osobine vode : temperatura, boja, zamućenje (mutnoća), miris i okus, pH i elektrovodljivost;
  • kemijske osobine vode: tvrdoća, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonijak, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost, otopljeni plinovi u vodi, masti i ulja, mineralna ulja, slobodni zaostali (rezidualni) klor, detergenti;
  • bakteriološke osobine vode*: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije, virusi u vodi.
  • otrovne (toksične) tvari: aluminij, arsen, berilij, cijanidi, kadmij, krom, nikal, olovo, pesticidi, selenij, vanadij, živa, sumporovodik, bakar, cink i drugo.

*Bakteriološka analiza provodi se za pročišćenu vodu jednom tjedno, a za sirovu vodu i vodu iz opskrbnog sustava jednom mjesečno.

 

 

Inovativni pročišćivač otpadnih voda

Znate li koliko otpadnih voda nastaje svakodnevno u svijetu? Prema članku Trueactivist.com taj je iznos  velik poput 8.47  Empire State Buildinga.

Što možemo učiniti s otpadnom vodom? Možemo je filtirati, naravno – ovaj postupak više i nije tako inovativan. No, ono što su odlučili učiniti u malome danskome gradu Aarhus doista je inovativno rješenje.

Ne samo da će u Aarhusu pročistiti otpadnu vodu, već će prije tog procesa, uz pomoć plinova koji nastaju u otpadnim vodama, proizvoditi električnu energiju.

Detaljnije o ovoj novoj ekološkoj ideji i projektu možete pročitati na stranicama trueactivist.com.