Pronađena voda na Mjesecu

Znanstvenici su pronašli dokaze o postojanju leda (vode) na površini mjeseca.

Na sjevernom i južnom polu Mjeseca pronađene su nakupine leda za koje se smatra da su davnog postanka ovu su pokazali podaci s uređaja indijske svemirske letjelice Chandrayaan 1 koja je istraživala Mjesec u razdoblju od 2008. do 2009. godine. Uređaj je otkrio da se većina vodenog leda nalazi na lunarnim polovima u Mjesečevim kraterima te na sjevernom lunarnom polu zauzima veću površinu nego na južnom.

Uređaj Moon Mineralogy Mapper (M3) koji se nalazio na Chandrayyanu prepoznao je tri specifična obilježja vodenog leda na površini Mjeseca. Uspio je izravno zabilježiti refleksivna svojstva i specifičnu apsorpciju svjetla u molekulama vode zbog čega je utvrđeno da se radi o vodenom ledu, a ne o vodenoj pari ili krutom ledu.

Naime, dnevne temperature na Mjesecu mogu dosegnuti i 1000C što ne stvara povoljne uvjete za nastanak i opstanak leda. No, s obzirom na to da je mjesečeva os otklonjena za 1.54 stupnja postoje mjesta na lunarnim polovima koja nisu nikad izložena dnevnom svjetlu te se procjenjuje da je temperatura u zasjenjenim kraterima na sjevernom lunarnom polu ispod -1570C što je dobro okruženje za nastanak dugovječnog vodenog leda.

Ova je spoznaja veoma važna jer ukoliko se pokaže da na Mjesecu postoje velike količine vodenog leda one će biti važan i dostupan izvor za buduće ljudske misije na Mjesec. Naime, ta bi se voda mogla koristiti za piće u mjesečevim bazama ili se razdvajati na vodik i kisik te se koristiti kao raketno gorivo i izvor kisika za astronaute.

Površinski vodeni led pronađen je i na drugim svemirskim tijelima u Sunčevu sustavu – na sjevernom Merkurovom polu i na patuljku Ceres.

Detalji ovog istraživanja objavljeni su u glasniku Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Izvješće UN-a o otpadnim vodama

Prema Un-ovom izvješću o gospodarenju vodom i otpadnim vodama vidi se napredak u postpanju s vodom.

”U svijetu u kojem raste potražnja za vodom te je njezina količina ograničena otpadne su vode vrijedni resursi”, kaže Guy Ryder, predsjedatelj UN za vode i generalni direktor Međunarodne organizacije rada. “Svatko može odigrati svoju ulogu kako bi se postigao cilj održivog razvoja – prepoloviti udio netretirane otpadne vode i povećati sigurnu ponovnu upotrebu vode do 2030. godine. Radi se o pažljivom upravljanju i recikliranju vode koja prolazi kroz naše domove, tvornice, farme i gradove – trebamo smanjiti korištenje vode i sigurno upotrijebiti više otpadne vode tako da ovaj dragocjeni resurs služi potrebama sve veće populacije i krhkog ekosustava.

“UN-ovo izvješće o gospodarenju vodom 2017. pokazuje da je poboljšano upravljanje otpadnim vodama kao i smanjenje zagađenja na izvoru, uklanjanje onečišćenja iz odvoda otpadnih voda, ponovna uporaba obnovljene vode i uporaba korisnih nusproizvoda. […] Poticanje društvenog prihvaćanja korištenja otpadnih voda ključno je za napredak ”  tvrdi glavni direktor UNESCO-a Irina Bokova u svom predgovoru Izvješću.

Ovo izvješće zaključuje da bi jednom tretirana, otpadna voda mogla biti neprocjenjiva u ispunjavanju rastuće potražnje za slatkovodnim i drugim sirovinama.

Izvor: http://www.unwater.org

Ooho!

Ovih je dana javnosti predstavljena Ooho – kuglica vode. Riječ je o ekološkom proizvodu start-up trvtke Skipping Rocks Labs čija je jedna od namjera smanjenje plastičnog otpada uzrokovanog korištenjem plastične ambalaže.

Potrošnja neobnovljivih izvora za jednokratnu bočicu i količinu proizvedenog otpada izrazito je neodrživa. Stoga je  cilj Ooho jestive kuglice pružiti praktičnost plastičnih boca te istovremeno smanjiti utjecaj na okoliš.

Želite li vidjeti Ooho vodenu kuglicu (Ooho water bubble) pogledajte prilog.

Što je Ooho kuglica?

  • Kuglica čija je opna 100% načinjena od biljaka i morske trave.
  • Biorazgradiva je u 4-6 tjedna, baš kao i komad voća.
  • Jestiva je, može se obogatiti okousom i bojom.
  • Svjež proizvodi (rok trajanja jest nekoliko dana).
  • Troši peterostruko manje CO2,  te deveterosturko manje energije od PET ambalaže
  • Jeftinija je od plastike.

Gdje je možete pronaći Ooho?

U ovom trenutku Ooho se uglavnom prodaje na sportskim događajima, maratonima, utrkama za što je ovaj proizvod i pogodan. No na koji su način tvorci ove kuglice zamislili svakodnevnu uporabu nije još jasno. Naime, da bi se voda omotala ovom Ooho membranom potrebno ju je najprije zalediti, nakon čega se, što je vidljivo i u videu ona vrlo brzo otopi u ustima.  Je li moguće ovakav proizvod držati u torbi i može li zamijeniti današnju ambalažu ostaje pitanje na koje će nam proizvođač dati odgovor.

Meka i tvrda voda

kamenac na slavini

Što je tvrda, a što meka voda? Zašto nam je potrebna meka voda?

Odgovor na ova pitanja leži u njezinoj kemijskoj strukturi i svojstvima koja proizlaze iz te struktre.

U prirodi ćemo teško pronaći  čistu vodu H 2 O . Zašto?

Čista voda je neutralna, tj. pH = 7.  Zbog polarnoga karaktera svoje molekule voda je odlično otapalo za mnoge ionske i polarne spojeve, tako da prirodna voda (voda u prirodi) nikada nije kemijski čista, jer otapa mineralne tvari iz tla i najčešće sadrži kalcijeve, magnezijeve i natrijeve katione te hidrogenkarbonatne, kloridne i sulfatne anione. Takva se voda zove tvrdom vodm.

Voda se ugrađuje u kristalnu rešetku mnogih soli, dajući hidratizirane soli. Čista voda slabo je ionizirana, pa je množinska koncentracija nastalih iona vrlo mala ([H3O+] = [OH–] = 10–7 mol/dm³, pri 25 °C).  

Prilikom vrenja tvrde vode stvaraju netopljivi produkti (najčešće kalcijev karbonat, CaCO3) koji slabo prenose toplinu, pa se materijal zagrijane posude pregrijava i slabe mu mehanička svojstva. To je posebno štetno za kućanske aparate (perilice i bojlere) i visokotlačne parne kotlove u industriji.

Zbog toga se prirodna voda (osim kišnice) za tehničku primjenu mora omekšati. Karbonatna (prolazna) tvrdoća vode, uzrokovana kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima, može se ukloniti iskuhavanjem vode ili dodatkom sode ili sode i vapna, što uzrokuje taloženje netopljivih karbonata. Kako se nekarbonatna (stalna) tvrdoća vode, uzrokovana svim ostalim u vodi otopljenim solima, ne može tako ukloniti, za uklanjanje ukupne tvrdoće vode (karbonatne i nekarbonatne) i spriječavanje nastanka kamenca provodi se deionizacija vode s pomoću izmjenjivača iona te voda postaje meka i neštetljiva za aparate.

Sastav vode za piće

Vodu često doživljamo kao jednostavnu i nimalo neobičnu tvar, no njezina svojstva pokazuju da je riječ o posebnome spoju koji omogućava život na zemlji.

Voda ima nekoliko jedinstvenih fizičkih svojstva:

  • ima visoku specifičnu toplinu. Specifična toplina je količina energije potrebna za promjenu temperature tvari. Budući da voda ima visoku specifičnu toplinu, može apsorbirati velike količine toplinske energije prije nego što postane vruća.
  • Voda u čistom stanju ima neutralan pH. Kao rezultat toga, čista voda nije ni kisela, niti osnovne. Voda pH mijenja kada se tvar otopi u njoj.
  • Voda, provodi toplinu lakše od drugih tekućina, osim žive zbog čega velike tekuće vodene površine, poput jezera i oceana imaju jedinstveni vertikalni profil temperature.
  • Molekule vode postoje u obliku tekućine na znatnom rasponu temperature od 0 – i 100 ° C. Ovaj raspon omogućuje molekulama vode da imaju tekući oblik na većini mjesta na našoj planeti.
  • Voda je univerzalno otapalo.
  • Voda ima visoku površinsku napetost. Drugim riječima, voda je ljepilo i elastična je, te ima tendenciju sakupljanja u kapi umjesto da se širi preko površine u obliku tankog filma. Ovo joj svojstvo omogućuje prijanjanje uz stranice okomitih struktura i suprotstvaljanje gravitacijskoj sili.

KEMIJSKA SVOJSTVA VODE:

Njezina svojstva proizlaze iz njezine kemijske formule H2O.
Molekula vode neobičnog je oblika s dva vodikova atoma na istoj strani atoma kisika pod kutem od 104,45 stupnjeva koji vodi daje sposobnost da „vezuje” za sebe i druge plohe. Vodikovi atomi stvaraju pozitivan električni naboj, a atom kisika stvara negativni naboj. Međusobno se privlače zbog čega se voda oblikuje u kapljice. Kemijska svojstva čine vodu bitnom za funkcioniranje živih bića, uključujući ljudska bića. Da bismo bili zdravi moramo je redovito unositi u organizam.

Njezina svojstva ovise o:

  • njezinom pH
  • alkalnosti
  • ukupnoj tvrdoći
  • prisustvu željeza, mangana,cinka, bakra, kroma, olovanitrata/nitritaarsena, fluorida, klorida te ukupnog i slobodnog klora.

Voda za piće smije sadržavati sljedeću maksimalnu razinu otopljenih tvari (mg/l):

Arsen 0,05 – može se nalaziti u prirodnim izvorima vode.
Kadmij 0,003 – upotrebljava se u proizvodnji čelika, plastike i baterija i ispušta se u okoliš kroz otpadne vode ili pare.
Olovo 0,01 – prisutno je u vodi prvenstveno u vodovodnim sustavima koji sadrže olovne cijevi.
Nitrat 50 – nalazi se u podzemnim i površinskim vodama kao REZULTAT ispiranja ili otjecanja s poljoprivrednog zemljišta ili onečišćenja iz ljudskih ili životinjskih otpada.
Nitriti, dušikasta kiselina 3
Živa 0.001 – koristi se u industrijama kao što su elektrolitička proizvodnja klora, u električnim aparatima, u dentalnih amalgamima i kao sirovina za razne živine spojeve; prirodno se nalazi u slatkovodnim i podzemnim vodama u anorganskom obliku.
Cijanidi 0,07 – mogu se naći u vodi za piće, prvenstveno kao posljedica industrijskog onečišćenja. Cijanidi su jaki otrovi i treba jako pažljivo rukovati s njima. Budući da su cijanidi soli cijanovodične kiseline, natrijev cijanid se također može dobiti taljenjem kalcijeva cijanamida (načinjenog od kalcijeva karbida) s natrijevim kloridom i ugljenom.

Antimon 0,02 – nastaje na cijevima i  popratnom materijalu u cijevima. Nije prirodno prisutan u sirovoj vodi.

U Hrvatskoj je kakvoća pitke vode propisana Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN. RH, br. 46/94) koji je usuglašen s istovrsnim pravilnicima Europske Unije. Ovim je pravilnikom propisana:

  • zdravstvena ispravnost vode koja služi za javnu vodoopskrbu stanovništva kao voda za piće ili za proizvodnju namirnica i pripremu hrane;
  • vrste, obim i standardni postupci analize uzoraka vode za piće;
  • učestalost i način uzimanja (uzorkovanje) vode za piće.

Sastav pitke vode utvrđuje se analizom koja obuhvaća:

  • organoleptičke i fizikalno-kemijske osobine vode : temperatura, boja, zamućenje (mutnoća), miris i okus, pH i elektrovodljivost;
  • kemijske osobine vode: tvrdoća, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonijak, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost, otopljeni plinovi u vodi, masti i ulja, mineralna ulja, slobodni zaostali (rezidualni) klor, detergenti;
  • bakteriološke osobine vode*: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajuće klostridije, aerobne mezofilne bakterije, virusi u vodi.
  • otrovne (toksične) tvari: aluminij, arsen, berilij, cijanidi, kadmij, krom, nikal, olovo, pesticidi, selenij, vanadij, živa, sumporovodik, bakar, cink i drugo.

*Bakteriološka analiza provodi se za pročišćenu vodu jednom tjedno, a za sirovu vodu i vodu iz opskrbnog sustava jednom mjesečno.

 

 

Voda – izvor života

Pitka voda je bogatstvo. Koliko doista cijenimo ovo bogatstvo koje daje život svemu na zemlji?

Neodgovorno zbrinjavanje otpada i industrija uvelike su oštetili kvalitetu vode u svijetu. Danas u razvijenijim zemljama čak 80% bolesti smatra se povezanima sa štetnim bakterijama iz onečišćene vode za piće.

Dokazuje to i zabrinjavajući podatak da danas 1,8 milijardi stanovnika na svijetu pije kontaminiranu vodu.

Također, alarmantna je činjenica da 700 milijuna ljudi danas nema siguran pristup pitkoj vodi.

Hrvatska ima veliku privilegiju biti jednom od vodom najbogatijih zemalja u Europi i svijetu, unatoč tome što ima velike resurse, prema istraživanju UNESCO-a iz 2003. godine Hrvatska se nalazi na petom mjestu u Europi i 42. u svijetu po dostupnosti vode i bogatstvu izvora, moramo ju čuvati i pažljivo trošiti kako bismo to i zadržali.

Jedan građanin Hrvatske u prosjeku potroši oko 150 litara vode dnevno, pet minutnim tuširanjem potrošit će oko 100 litara vode.

Nije problem samo potrošnja voda veći i njena onečišćenost. Zagađena voda najveći je problem u Slavoniji i na sjeverozapadu zemlje. U Slavoniji je voda zatrovana arsenom, manganom i željezom, izdvojit ćemo najteži slučaj, u slavonskim Komletincima mještani već 28 godina piju vodu zatrovanu arsenom. Arsen je toksična tvar koja može dovesti do karcinoma pluća, krvi i kože.

S druge strane, smatra se kako je najkvalitetnija voda u Lici, a Zagrepčani imaju čast piti jednu od najkvalitetnijih voda iz slavine u Europi.

Stoga čuvajmo naše bogatstvo vode i ne zaboravimo da njezine količine nisu neograničene jer voda je izvor života!

Topla voda i vaše zdravlje

Većina ljudi započinje svoj dan ispijanjem tople šalice kave.    

No, jeste li znali da je za dobar i zdrav početak dana dovoljno popiti toplu vodu i nastaviti je piti tijekom dana?

5 je dobrih razloga zašto biste trebali piti toplu vodu:

  • poboljšava vašu probavu i normalizira vaš metabolizam pijete li je na prazan želudac, no pijete li hladnu vodu tijekom ili nakon obroka ona će zaustaviti proces probave te će se i masnoće i toksini skladištiti u vašem organizmu;
  • nećete imati problema s opstipacijom, jer kao što smo rekli topla voda potiče probavu I blagotvorno djeluje na nju
  • smanjuju se nakupine sluzi u vašem tijelu (nosnoj i usnoj šupljini te želucu), zbog čega postajete otporniji na virusne i bakterijske infekcije;
  • potiče izlučivanje toksina iz organizma te tako utječe na proces starenja stoga će vaša će koža izgledati mlađe pijete li toplu vodu prije i poslije obroka;
  • poboljšava cirkulaciju krvi u cijelome tijelu što utječe i na bolji rad mozga, vaša koncentracija bit će mnogo bolja.

Nakon što ste doznali koji su pozitivni učinci vode vjerojatno se pitate koliko vode treba piti dnevno. Istraživanja navode da potrebe za toplom vodom ovise o osobi. Neki preporučuju pijenje 3-4 litara dnevno, odnosno da je poželjno započeti s tom količinom te je prilagoditi svojim potrebama.

Naime neki ljudi znojenjem luče više vode iz tijela te im je potrebno više vode, a drugima je potrebno manje.

Ne biste trebali smetnuti s uma ni sljedeću činjenicu, naime topla voda pomaže probavi te ju je preporučljivo piti prije i poslije obroka, međutim pri fizičkim naporima hladna će voda prije osvježiti vaš organizam i dati vam snage za daljnji napor. Pravo na vodu ima svako živo biće jer je ona jednostavno neophodna za život.

Paraziti u boci vode

Vijest o pojavi parazita u brendiranoj vodi i njezinom povlačenju s američkog tržišta uznemirila je ovih dana javnost.

Nakon što je nekoliko stotina ljudi zaprimljeno u bolnicu sa siptomima koje uzrokuje parizit pronađen u flaširanoj vodi FDA je (The Food and Drug Administration) je donijela odluku o zatvaranju pogona za proizvodnju ove vode. S obzirom na to da postoji mogućnost da je voda zaražena parazitom još uvijek u optjecaju kao glavnu mjeru zaštite od zaraze ovim parazitom, ukoliko ne postoji drugi izvor pitke vode, zdravstvene institucije predlažu prokuhavanje vode.

Zaraženi ovim parazitom imali su sljedeće simptome:

  • vrućica
  • osip
  • povraćanje i
  • nadust.

Istraživanjem ovog incidenta utvrđeno je da skupa flaširana mineralna voda jest zapravo voda iz slavine koja nije bila adekvatno analizirana i tretirana.

Rijeka – ispravna voda za piće

Od 22. studenoga 2016. godine u Rijeci je bila proglašena preventivna mjera prokuhavanja vode za piće zbog zamućenja izvora uslijed obilnih kiša.

pexels-photo-111252Donosimo službenu objavu KD vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka:

Rijeka, 1. prosinca 2016.

Posljednji rezultati analiza uzetih uzoraka vode iz vodovodne mreže na širem riječkom području pokazuju da je isporučena voda zdravstveno ispravna, odnosno da su svi parametri, uključujući i mutnoću, ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti koncentracija određenih Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju.
Slijedom navedenih istovjetnih rezultata ispitivanja, koje je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije te interni ovlašteni laboratorij KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja donijela je odluku o ukidanju preventivne mjere prokuhavanja vode za piće uvedene 22. studenog 2016. godine.

Ustavno pravo na vodu

Zastupnici slovenskog parlamenta u 17. studenoga 2016. izglasovali su promjenu Ustava kojem je građanima zajamčeno pravo na pitku vodu kao javno dobro.

Iako je ovo pravo zapisano u Europskoj povelji o vodi davne 1968. godine u Strassbourgu, do danas je samo jedna europska država unijela u svoj Ustav neotuđivo pravo na pitku vodu svakome građaninu.

Ovom su  izmjenom Ustava onemogućeni eventualni pritisci za komercijalizaciju vodoopskrbe kojima bi zemlja mogla biti izložena od stranih država ili multinacionalnih kompanija, rekao je Cerar.
“…želimo da nam djeca i unuci žive u čistom okolišu i piju zdravu slovensku vodu koja će ostati naša“, kazao je Cerar.